{"id":5383,"date":"2026-08-06T21:54:44","date_gmt":"2026-08-06T19:54:44","guid":{"rendered":"https:\/\/hipnoterapija.net\/?p=5383"},"modified":"2026-08-06T22:10:01","modified_gmt":"2026-08-06T20:10:01","slug":"hipnoterapija-za-anksioznost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hipnoterapija.net\/hr\/blog\/hipnoterapija-za-anksioznost\/","title":{"rendered":"Hipnoterapija za anksioznost: kako prekinuti za\u010darani krug straha"},"content":{"rendered":"\n

<\/p><\/div>\n\n\n\n

Anksioznost \u010desto ne po\u010dinje mi\u0161lju, nego osje\u0107ajem u tijelu. \u010covjek osjeti pritisak u prsima, napetost u trbuhu, ubrzano lupanje srca, ote\u017eano disanje, vrtoglavicu ili neodre\u0111en osje\u0107aj da \u0107e se dogoditi ne\u0161to stra\u0161no. Budu\u0107i da ne zna objasniti te osje\u0107aje, po\u010dinje ih analizirati. Pita se je li s njim ne\u0161to pogre\u0161no, ho\u0107e li izgubiti kontrolu, onesvijestiti se, te\u0161ko se razboljeti ili do\u017eivjeti pani\u010dni napad.<\/p><\/div>\n\n\n\n

\u0160to vi\u0161e razmi\u0161lja o opasnosti, tijelo sna\u017enije reagira. Ja\u010da tjelesna reakcija zatim stvara jo\u0161 stra\u0161nije misli. \u010covjek se na\u0111e u za\u010daranom krugu iz kojeg se poku\u0161ava izvu\u0107i dodatnim nadzorom, provjeravanjem i razmi\u0161ljanjem, ali upravo time \u010desto jo\u0161 vi\u0161e pove\u0107ava osje\u0107aj ugro\u017eenosti.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Anksioznost stoga nije samo problem pretjeranog razmi\u0161ljanja. Rije\u010d je o povezanosti izme\u0111u tjelesnog alarmnog sustava, na\u010dina na koji tuma\u010dimo tjelesne osjete i nesvjesnih obrazaca koji \u010dovjeka poti\u010du da se od tih osje\u0107aja udaljava. Istra\u017eivanja kognitivnih modela pani\u010dnog poreme\u0107aja potvr\u0111uju da katastrofi\u010dno tuma\u010denje uobi\u010dajenih tjelesnih osjeta mo\u017ee zna\u010dajno odr\u017eavati za\u010darani krug straha i pani\u010dnih napada.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Za\u0161to razumijevanje anksioznosti \u010desto nije dovoljno<\/h2><\/div>\n\n\n\n

Mnogi ljudi koji pate od anksioznosti vrlo dobro razumiju svoj problem. Pro\u010ditali su brojne knjige, slu\u0161ali podcaste i analizirali svoje djetinjstvo. Znaju da pani\u010dni napad najvjerojatnije nije sr\u010dani udar i da njihove katastrofi\u010dne misli nisu realne. Unato\u010d tome, tijelo i dalje reagira kao da je opasnost stvarna.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Razlog je u tome \u0161to se anksiozna reakcija ne odr\u017eava samo na razini svjesnog razmi\u0161ljanja. Svjesni um mo\u017ee znati da je \u010dovjek siguran, dok nesvjesni um i tijelo jo\u0161 uvijek o\u010dekuju opasnost. Zbog toga racionalno uvjeravanje \u010desto ne dopire do onog dijela \u010dovjeka koji strah zapravo stvara.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Obrazac mo\u017eemo pojednostavljeno prikazati ovako:<\/p><\/div>\n\n\n\n

tjelesni alarm \u2192 katastrofi\u010dno tuma\u010denje \u2192 jo\u0161 vi\u0161e straha \u2192 provjeravanje ili izbjegavanje \u2192 kratkotrajno olak\u0161anje \u2192 jo\u0161 osjetljiviji alarmni sustav<\/p><\/div>\n\n\n\n

Kada \u010dovjek napusti trgovinu jer osjeti tjeskobu, kratkoro\u010dno osjeti olak\u0161anje. Me\u0111utim, njegov nesvjesni um iz toga ne nau\u010di da je trgovina bila sigurna. Nau\u010di da ga je od opasnosti spasilo upravo to \u0161to je pobjegao. Sljede\u0107i put alarm se zato mo\u017ee uklju\u010diti jo\u0161 ranije.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Jednako vrijedi i za neprestano provjeravanje pulsa, disanja, krvnog tlaka ili drugih tjelesnih osjeta. \u0160to vi\u0161e pozornosti \u010dovjek posve\u0107uje mogu\u0107oj opasnosti, to postaje osjetljiviji na najmanju promjenu u tijelu. \u017divot se postupno po\u010dinje su\u017eavati jer osoba vi\u0161e ne donosi odluke na temelju svojih \u017eelja, nego prema tome gdje bi se mogla osje\u0107ati dovoljno sigurno.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Odakle potje\u010de anksioznost?<\/h2><\/div>\n\n\n\n

Ne postoji samo jedan uzrok anksioznosti. Kod nekih se ljudi razvije nakon razdoblja dugotrajne preoptere\u0107enosti, bolesti, gubitka, te\u0161kog prekida odnosa ili drugog \u017eivotnog potresa. Kod drugih je povezana s iskustvom da svijet jo\u0161 u djetinjstvu nije bio dovoljno siguran, predvidljiv ili emocionalno stabilan.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Dijete je potpuno ovisno o odraslima. Ako \u010desto ostaje samo sa strahom, ako se njegovi osje\u0107aji negiraju ili ako nikada ne zna kakvu reakciju mo\u017ee o\u010dekivati od roditelja, mo\u017ee se nau\u010diti neprestano promatrati okolinu i unaprijed predvi\u0111ati opasnost. Takva budnost mo\u017eda je u djetinjstvu predstavljala smislen oblik za\u0161tite, ali poslije mo\u017ee postati izvor pretjeranog razmi\u0161ljanja, sumnji, tjelesne napetosti i te\u0161ko\u0107a pri dono\u0161enju odluka.<\/p><\/div>\n\n\n\n

U hipnoterapiji ipak ne pretpostavljamo automatski da se iza svake anksioznosti nalazi trauma iz djetinjstva. Ponekad se poka\u017ee starije sje\u0107anje ili emocionalna rana, a ponekad unutarnji sukob, potisnuta ljutnja, strah od gubitka kontrole ili osje\u0107aj da osoba \u017eivi protivno sebi. Kod nekih nije potrebno otkriti nijedan konkretan doga\u0111aj. Dovoljno je da nau\u010de druk\u010dije do\u017eivljavati tjelesni osje\u0107aj kojem su se do tada neprestano opirali.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Kako hipnoterapija mo\u017ee pomo\u0107i kod anksioznosti?<\/h2><\/div>\n\n\n\n

Hipnoterapija za anksioznost nije samo opu\u0161tanje i ponavljanje pozitivnih sugestija. Ako klijentu ka\u017eemo da bude miran dok njegovo tijelo jo\u0161 uvijek o\u010dekuje opasnost, dotaknuli smo samo povr\u0161inu problema.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Kod dubljeg hipnoterapijskog rada najprije uspostavljamo osje\u0107aj sigurnosti, povjerenja i kvalitetan terapijski odnos. Klijenta ne prisiljavamo da se odmah suo\u010di s najsna\u017enijim strahom i ne preplavljujemo ga osje\u0107ajima koje jo\u0161 ne mo\u017ee obraditi. Najprije mu poma\u017eemo da uspostavi kontakt s unutarnjim resursima, osje\u0107ajem stabilnosti i sposobno\u0161\u0107u promatranja vlastitog do\u017eivljavanja.<\/p><\/div>\n\n\n\n

U stanju hipnoze klijent se mo\u017ee postupno okrenuti osje\u0107aju od kojeg je prije bje\u017eao. Umjesto da ga odmah analizira ili poku\u0161ava ukloniti, po\u010dinje istra\u017eivati kako ga zaista do\u017eivljava u tijelu. Mo\u017ee ga osjetiti kao pritisak, toplinu, drhtanje, stezanje, prazninu ili pokret.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Pritom ga mo\u017eemo pitati \u0161to se doga\u0111a ako nekoliko trenutaka ne poku\u0161ava promijeniti taj osje\u0107aj, od \u010dega ga on poku\u0161ava za\u0161tititi i \u0161to bi mogao trebati onaj dio njega koji stvara strah. Takva pitanja nisu namijenjena intelektualnom tra\u017eenju to\u010dnog odgovora. Ona klijentu poma\u017eu da po\u010dne neposredno opa\u017eati svoj unutarnji proces.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Kada osje\u0107aju vi\u0161e ne dodaje nove katastrofi\u010dne interpretacije, njegov odnos prema strahu mo\u017ee se po\u010deti mijenjati. Ono \u0161to je prije do\u017eivljavao kao ne\u0161to nepodno\u0161ljivo prvi put mo\u017ee prepoznati kao tjelesnu energiju koja dolazi, mijenja se i ponovno odlazi. Va\u017ena promjena \u010desto po\u010dinje upravo u trenutku kada \u010dovjek otkrije da osje\u0107aj ne mora uni\u0161titi kako bi bio siguran.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Rad s nesvjesnim uzrokom<\/h2><\/div>\n\n\n\n

Kod nekih klijenata tijekom hipnoze pojavi se iskustvo uz koje je njihov sustav prvi put nau\u010dio da svijet nije siguran. Mo\u017ee biti rije\u010d o doga\u0111aju koji se odrasloj osobi danas ne \u010dini posebno va\u017enim, ali ga je dijete u to vrijeme do\u017eivjelo bez podr\u0161ke, razumijevanja ili mogu\u0107nosti da se za\u0161titi.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Hipnoterapija omogu\u0107uje da se takvo iskustvo ne samo razumije nego i druk\u010dije unutarnje do\u017eivi. Klijent ranjenom dijelu sebe mo\u017ee pru\u017eiti resurse koje u pro\u0161losti nije imao, odvojiti sada\u0161nju stvarnost od stare opasnosti i promijeniti zna\u010denje koje je nesvjesni um pripisao doga\u0111aju.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Regresija pritom nije uvijek potrebna i ne smije se provoditi na silu. Terapeut klijentu ne smije sugerirati \u0161to mu se navodno dogodilo niti ga usmjeravati prema pretpostavljenom sje\u0107anju. Ponekad je u\u010dinkovitije raditi s osje\u0107ajem u sada\u0161njosti, simboli\u010dkom slikom, unutarnjim sukobom ili na\u010dinom na koji klijent u svojoj ma\u0161ti predvi\u0111a budu\u0107e situacije.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Cilj nije izbrisati sje\u0107anja, nego promijeniti emocionalnu i tjelesnu reakciju koja je s njima povezana.<\/p><\/div>\n\n\n\n

\u0160to istra\u017eivanja govore o hipnozi kod anksioznosti?<\/h2><\/div>\n\n\n\n

Rezultati istra\u017eivanja ohrabruju, ali ih je potrebno po\u0161teno tuma\u010diti. Najva\u017enija metaanaliza usmjerena posebno na anksioznost objavljena je 2019. godine i uklju\u010dila je 15 istra\u017eivanja, odnosno 17 kontroliranih ispitivanja. Prosje\u010dna veli\u010dina u\u010dinka na zavr\u0161etku lije\u010denja iznosila je 0,79, a pri najduljem pra\u0107enju 0,99. Autori su tako\u0111er ustanovili da je hipnoza bila u\u010dinkovitija kada je bila uklju\u010dena u \u0161iri psiholo\u0161ki tretman nego kada se primjenjivala potpuno samostalno.<\/p><\/div>\n\n\n\n

\u0160iri pregled 49 metaanaliza, objavljen 2024. godine, obuhvatio je 261 razli\u010dito primarno istra\u017eivanje hipnoze kod psihi\u010dkih i tjelesnih pote\u0161ko\u0107a. Gotovo svi analizirani u\u010dinci bili su usmjereni u korist hipnoze, a vi\u0161e od polovice dosegnulo je najmanje srednju veli\u010dinu u\u010dinka. Naj\u010dvr\u0161\u0107i dokazi utvr\u0111eni su kod boli, medicinskih postupaka te rada s djecom i mladima. Autori su istodobno upozorili na zna\u010dajne razlike izme\u0111u istra\u017eivanja i nedostatak izravnih usporedbi s ve\u0107 etabliranim terapijama.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Va\u017ena je i pilot-randomizirana studija iz 2023. godine, u koju je bilo uklju\u010deno 36 osoba s dijagnosticiranom agorafobijom. Klijenti su primili izme\u0111u osam i dvanaest individualnih hipnoterapijskih seansi tijekom tri mjeseca. U analizi prema na\u010delu namjere lije\u010denja hipnoterapija je postigla ve\u0107e smanjenje simptoma od skupine na listi \u010dekanja. Budu\u0107i da je rije\u010d o malom pilot-istra\u017eivanju bez usporedbe s aktivnom terapijom, rezultati su obe\u0107avaju\u0107i, ali jo\u0161 nisu kona\u010dni.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Godine 2025. objavljeno je i manje randomizirano istra\u017eivanje s 45 sudionika koji su imali subklini\u010dke simptome depresije i anksioznosti. Nakon dvanaest seansi i kognitivno-bihevioralna terapija i ericksonovska hipnoterapija zna\u010dajno su smanjile simptome u usporedbi sa skupinom na listi \u010dekanja, dok izme\u0111u dvaju aktivnih pristupa nije bilo statisti\u010dki zna\u010dajne razlike. Budu\u0107i da sudionici nisu nu\u017eno imali dijagnosticiran anksiozni poreme\u0107aj i da je uzorak bio malen, ni ovo se istra\u017eivanje ne mo\u017ee primijeniti na sve osobe koje pate od anksioznosti.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Najnovija metaanaliza ericksonovske hipnoterapije iz 2026. godine uklju\u010dila je osam randomiziranih istra\u017eivanja s ukupno 676 sudionika. Kod razli\u010ditih klini\u010dkih pote\u0161ko\u0107a pokazala je velik ukupni u\u010dinak u usporedbi s minimalnim tretmanom te rezultate usporedive s aktivnim terapijama. Budu\u0107i da su uklju\u010dene vrlo razli\u010dite pote\u0161ko\u0107e i da je samo dio istra\u017eivanja bio povezan s anksiozno\u0161\u0107u, rezultate ne mo\u017eemo smatrati izravnim dokazom u\u010dinkovitosti kod svih anksioznih poreme\u0107aja.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Ukupna slika, dakle, nije da je hipnoterapija \u010dudesna metoda koja uvijek i kod svakoga uklanja anksioznost. Istra\u017eivanja pokazuju da mo\u017ee biti u\u010dinkovita, posebno kada je uklju\u010dena u stru\u010dno osmi\u0161ljen i individualno prilago\u0111en terapijski proces. Dokazi za neke specifi\u010dne anksiozne poreme\u0107aje ipak su jo\u0161 uvijek ograni\u010deni i potrebna su ve\u0107a, kvalitetno provedena istra\u017eivanja.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Antidepresivi i duboka iskustvena hipnoterapija<\/h2><\/div>\n\n\n\n

Medicinske smjernice me\u0111u mogu\u0107nosti lije\u010denja generaliziranog anksioznog poreme\u0107aja ubrajaju psiholo\u0161ki tretman i lijekove. Kada se osoba odlu\u010di za lije\u010denje lijekovima, smjernice me\u0111u ostalim preporu\u010duju selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina, odnosno SSRI antidepresive. To predstavlja prevladavaju\u0107i stav medicinske struke.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Moj stav, koji proizlazi iz dugogodi\u0161njeg neposrednog rada s klijentima, kriti\u010dniji je kada je rije\u010d o dubokoj iskustvenoj hipnoterapiji. Prema mojem iskustvu, kod osobe koja uzima antidepresive takvu je hipnoterapiju \u010desto vrlo te\u0161ko provesti na istoj razini kao kod osobe koja ih ne uzima. Kod nekih klijenata kontakt s osje\u0107ajima, tijelom i unutarnjim zbivanjima toliko je oslabljen da je dublji rad gotovo nemogu\u0107e provesti.<\/p><\/div>\n\n\n\n

To ne zna\u010di nu\u017eno da osoba ne mo\u017ee u\u0107i u hipnozu. Mo\u017ee se opustiti, zami\u0161ljati razli\u010dite slike i reagirati na sugestije. Problem se pojavljuje kada \u017eelimo do\u0107i u neposredan kontakt s emocionalnim materijalom koji odr\u017eava simptom. Kod nekih sam klijenata primje\u0107ivao emocionalnu otupjelost, ravnodu\u0161nost, smanjenu sposobnost osje\u0107anja vlastitog tijela i dojam da vi\u0161e nisu potpuno svoji.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Pojava emocionalne otupjelosti opisana je i u istra\u017eivanjima. U istra\u017eivanju koje je obuhvatilo 669 osoba koje su uzimale antidepresive njih 46 posto izvijestilo je o emocionalnoj otupjelosti. Autori su upozorili da taj fenomen nije uvijek mogu\u0107e jasno razlikovati od preostalih simptoma depresije, pa istra\u017eivanje samo po sebi ne dokazuje da je za otupjelost odgovoran isklju\u010divo lijek.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Tako\u0111er jo\u0161 nemamo dovoljno izravnih istra\u017eivanja koja bi dokazivala da antidepresivi sprje\u010davaju hipnoterapiju ili smanjuju njezinu u\u010dinkovitost. Moja procjena njihova utjecaja na duboki iskustveni rad stoga ostaje klini\u010dko opa\u017eanje, a ne op\u0107eprihva\u0107ena znanstvena \u010dinjenica.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Ipak, moje je iskustvo da je kod znatnog dijela klijenata koji uzimaju antidepresive kontakt s unutarnjim iskustvom toliko promijenjen da je hipnoterapijski rad bitno ote\u017ean, a u nekim slu\u010dajevima gotovo neizvediv. To je va\u017eno otvoreno re\u0107i prije po\u010detka terapijskog procesa kako bi klijent imao realna o\u010dekivanja.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Ovo nije poziv na samostalno prekidanje uzimanja lijekova. Antidepresivi se ne smiju naglo ukinuti jer mogu nastupiti simptomi ustezanja i izrazito pogor\u0161anje stanja. Svaka promjena doze ili na\u010dina lije\u010denja mora se provoditi postupno i u suradnji s lije\u010dnikom koji je lijek propisao.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Koliko je hipnoterapijskih seansi potrebno?<\/h2><\/div>\n\n\n\n

Kod jasno ograni\u010denog problema koji se pojavio nedavno i jo\u0161 nije sna\u017eno isprepleten s \u010dovjekovim identitetom, odnosima i na\u010dinom \u017eivota va\u017ean se pomak mo\u017ee dogoditi ve\u0107 tijekom jedne seanse. To ipak ne zna\u010di da mo\u017eemo odgovorno obe\u0107ati uklanjanje anksioznosti u jednom susretu.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Osoba koja dvadeset godina provjerava svoje tijelo, izbjegava brojne situacije i oko straha je izgradila \u010ditav na\u010din \u017eivota u pravilu treba vi\u0161e vremena. Osim po\u010detnog uzroka, potrebno je mijenjati i navike izbjegavanja, unutarnja tuma\u010denja, odnos prema tijelu i o\u010dekivanje budu\u0107e opasnosti.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Zbog toga se broj seansi ne mo\u017ee pouzdano odrediti samo na temelju dijagnoze. Dvije osobe mogu imati pani\u010dne napade, a njihovi unutarnji procesi mogu biti potpuno razli\u010diti. Kod jedne je u sredi\u0161tu strah od bolesti, kod druge neprora\u0111eni gubitak, kod tre\u0107e potreba za potpunom kontrolom, a kod \u010detvrte dugogodi\u0161nje potiskivanje vlastitih emocija.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Cilj nije \u017eivot bez ikakvog straha<\/h2><\/div>\n\n\n\n

Strah ima va\u017enu za\u0161titnu funkciju. Bez njega ne bismo znali prepoznati stvarnu opasnost i primjereno na nju reagirati. Cilj hipnoterapije zato nije stvoriti \u010dovjeka koji vi\u0161e nikada ne\u0107e osjetiti tjeskobu.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Cilj je da osje\u0107aj vi\u0161e ne preplavljuje osobu, da ga ona automatski ne tuma\u010di kao dokaz neposredne opasnosti i da ne mora organizirati cijeli \u017eivot oko izbjegavanja. Klijent mo\u017ee osjetiti napetost, ostati u kontaktu s tijelom i unato\u010d njoj nastaviti s aktivno\u0161\u0107u, odnosom ili odlukom koja mu je va\u017ena.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Kada strah vi\u0161e ne hranimo neprestanim bje\u017eanjem, provjeravanjem i katastrofi\u010dnim tuma\u010denjima, energija koja je bila zarobljena u otporu mo\u017ee se po\u010deti izra\u017eavati druk\u010dije. \u010covjek je vi\u0161e ne do\u017eivljava samo kao prijetnju, nego i kao snagu, osjetljivost i \u017eivotnu energiju.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Kako odabrati odgovaraju\u0107eg hipnoterapeuta?<\/h2><\/div>\n\n\n\n

Za rad s anksiozno\u0161\u0107u nije dovoljno poznavati nekoliko hipnoti\u010dkih indukcija ili sugestija. Terapeut mora znati procijeniti klijentovo stanje, uspostaviti siguran odnos, prepoznati granice svojih kompetencija i intenzitet rada prilagoditi pojedincu. Va\u017eni su odgovaraju\u0107e obrazovanje, prakti\u010dno iskustvo, supervizija i jasan eti\u010dki okvir.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Vi\u0161e informacija o stru\u010dnim standardima klini\u010dke hipnoterapije<\/a> mo\u017eete prona\u0107i na stranici ZKH \u2013 standardi klini\u010dke hipnoterapije.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Kod prvog pani\u010dnog napada, novih ili neuobi\u010dajenih tjelesnih simptoma ili sumnje na tjelesnu bolest najprije je potrebno obaviti odgovaraju\u0107u medicinsku procjenu. Hipnoterapija ne zamjenjuje hitnu medicinsku ni psihijatrijsku pomo\u0107.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Je li hipnoterapija primjerena za vas?<\/h2><\/div>\n\n\n\n

Mo\u017eda razumijete svoju anksioznost, ali va\u0161e tijelo i dalje reagira kao da ste u opasnosti. U tom slu\u010daju mogu\u0107e je da rad samo na racionalnoj razini ne dopire do razine na kojoj se problem odr\u017eava. Hipnoterapija omogu\u0107uje da se s osje\u0107ajem susretnete druk\u010dije: bez prisile, bez bje\u017eanja i bez potrebe da ga odmah uklonite.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Kada se po\u010dne mijenjati odnos prema strahu, mo\u017ee se promijeniti i reakcija tijela. \u010covjek postupno otkriva da nije bespomo\u0107na \u017ertva vlastitog unutarnjeg alarma i da mu osje\u0107aji vi\u0161e ne moraju odre\u0111ivati kako \u0107e \u017eivjeti.<\/p><\/div>\n\n\n\n

Izvori i istra\u017eivanja<\/h2><\/div>\n\n\n\n
    \n
  1. Valentine KE, Milling LS, Clark LJ, Moriarty CL. The Efficacy of Hypnosis as a Treatment for Anxiety: A Meta-Analysis.<\/em> International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis. 2019;67(3):336\u2013363. doi: 10.1080\/00207144.2019.1613863. https:\/\/pubmed.ncbi.nlm.nih.gov\/31251710\/<\/a><\/li>\n\n\n\n
  2. Rosendahl J, Alldredge CT, Haddenhorst A. Meta-analytic evidence on the efficacy of hypnosis for mental and somatic health issues: a 20-year perspective.<\/em> Frontiers in Psychology. 2024;14:1330238. doi: 10.3389\/fpsyg.2023.1330238. https:\/\/www.frontiersin.org\/journals\/psychology\/articles\/10.3389\/fpsyg.2023.1330238\/full<\/a><\/li>\n\n\n\n
  3. Fuhr K, Bender A, Wiegand A, et al. Hypnotherapy for agoraphobia\u2014Feasibility and efficacy investigated in a pilot study.<\/em> Frontiers in Psychology. 2023;14:1213792. doi: 10.3389\/fpsyg.2023.1213792. https:\/\/www.frontiersin.org\/journals\/psychology\/articles\/10.3389\/fpsyg.2023.1213792\/full<\/a><\/li>\n\n\n\n
  4. \u00c7\u0131naro\u011flu M, Y\u0131lmazer E, Odaba\u015f\u0131 C, \u00dclker SV, H\u0131zl\u0131 Sayar G. Comparing Cognitive Behavioral Therapy and Ericksonian Hypnotherapy for subclinical depression and anxiety: a randomized controlled trial.<\/em> American Journal of Clinical Hypnosis. 2025;67(3):288\u2013304. doi: 10.1080\/00029157.2025.2460581. https:\/\/pubmed.ncbi.nlm.nih.gov\/39928057\/<\/a><\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Anksioznost \u010desto ne po\u010dinje mi\u0161lju, nego osje\u0107ajem u tijelu. \u010covjek osjeti pritisak u prsima, napetost u trbuhu, ubrzano lupanje srca, ote\u017eano disanje, vrtoglavicu ili neodre\u0111en osje\u0107aj da \u0107e se dogoditi ne\u0161to stra\u0161no. Budu\u0107i da ne zna objasniti te osje\u0107aje, po\u010dinje ih analizirati. Pita se je li s njim ne\u0161to pogre\u0161no, ho\u0107e li izgubiti kontrolu, onesvijestiti […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5382,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[78],"tags":[],"class_list":["post-5383","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized-sl"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hipnoterapija.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5383","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hipnoterapija.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hipnoterapija.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hipnoterapija.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hipnoterapija.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5383"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/hipnoterapija.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5383\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5384,"href":"https:\/\/hipnoterapija.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5383\/revisions\/5384"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hipnoterapija.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5382"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hipnoterapija.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hipnoterapija.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hipnoterapija.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}